Osnujte tvrtku na Cipru — ili preselite svoju iz Hrvatske

Hrvatska uzima 10% poreza na dobit ispod praga prihoda od 1.000.000 eura i 12% na dividendu, što je 20,8% na isplaćenu dobit. Cipar uzima 15%, a vlasniku koji se stvarno preselio ne uzima ništa dodatno na dividendu. Za malo hrvatsko društvo ta je razlika dovoljno uska da se o njoj raspravlja — i naglo se širi čim prihodi prijeđu prag.

Updated for 2026 Cyprus tax law and regulations.

Sumly seli društvo iz Hrvatske na Cipar i zatim ga vodi

Mi smo potpuno digitalizirani put van na jednom mjestu: ciparsko društvo registrirano, knjige otvorene onog dana kad narudžba uđe, svaka ciparska prijava pripremljena polje po polje, a porezna rezidentnost i non-dom status riješeni kao jedna usluga s fiksnom cijenom. Jedan partner, jedna nadzorna ploča, četiri objavljene cijene — umjesto odvjetnika koji nestane nakon osnivanja, knjigovođe koji se javi tek na kraju kvartala i nikoga za onaj dio između dviju država.

Ovo je Sumly — i što zapravo radimo za vas

Javite nam se. Osnivamo društvo, vaš smo tajnik i zastupnik na Cipru, osiguravamo poslovnu adresu s preusmjeravanjem pošte, vodimo računovodstveni sustav i knjigovođu, organiziramo revizora i povezujemo vaše platne i prodajne sustave. Za stranu kod kuće spajamo vas s pravim savjetnikom.

Uz vas smo s obje strane. Ciparsku stranu vodimo sami. Na domaćoj strani predajemo vas izravno savjetniku ili odvjetniku iz naše mreže i držimo vezu između njih i nas. Jedan kontakt kroz cijelu selidbu. Ako je slučaj jednostavan, radimo sve po fiksnoj cijeni.

1. dio: Što košta odlazak

Matična zemlja vas ne pušta kad avion poleti. Ovo teče dalje.

Je li ciparsko društvo jeftinije od hrvatskog d.o.o.-a u 2026.?

Ovisi o jednom jedinom broju, a taj broj je vaš prihod. Hrvatska ima dvije stope poreza na dobit i ništa između njih: 10% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000.000,00 eura, odnosno 18% ako su veći. Cipar primjenjuje 15% from tax year 2026 na svako društvo, bez obzira na veličinu.

Zatim vlasnik vadi novac. Hrvatski rezident koji prima dividendu ili udjel u dobiti plaća 12%, po odbitku pri isplati i konačno, bez neoporezivog dijela i bez doprinosa. Ciparski porezni rezident koji na Cipru nema domicil ne plaća poseban doprinos za obranu (Special Defence Contribution) na dividende 17 years, dividende su izvan ciparskog poreza na dohodak, pa ostaje zdravstveni doprinos GeSY po 2.65% on income up to €180,000 a year.

Prvi redak pročitajte pošteno. Dvadeset zarez osam prema otprilike sedamnaest je razlika manja od četiri boda, a četiri boda male dobiti neće platiti selidbu. Ako vodite konzultantsku tvrtku sa 120.000 eura dobiti, klijentima iz susjedstva i bez ambicije da prijeđete prag, ostanak u Hrvatskoj je posve razumna odluka i radije ćemo to napisati nego vam prodati potez koji nikada ne vrati vlastiti trošak. Drugi redak mijenja raspravu: 27,84% prema 17% je više od deset bodova svakog isplaćenog eura, i to trajno.

Zašto prag od 1.000.000 eura odlučuje o svemu?

Zato što je to test prihoda, a ne dobiti, pa se ponaša bitno drukčije od progresivnih sustava s kojima ga usporedbe obično izjednačavaju. Prag stoji u čl. 28 Zakona o porezu na dobit i postavljen je na 1.000.000,00 eura s primjenom od 1. siječnja 2024., čime je zamijenio nezgrapnih 995.421,06 eura koje je proizvela konverzija iz kune. Izmjena iz prosinca 2025. preradila je izuzeća za fondove i mehaniku uračunavanja inozemnog poreza, ali čl. 28 nije dirala, pa je konfiguracija 10/18 stanje za 2026.

Posljedica je stepenica, a ne nagib. Agencija s 1,05 milijuna eura prometa i maržom od 8% plaća 18% na cijelu tu maržu. Agencija s 900.000 eura prometa i maržom od 40% plaća 10% na četiri puta veću dobit. Ništa u zakonu ne ublažava taj skok, pa se efektivno porez na prvi euro dobiti iznad crte penje za punih osam bodova primijenjenih unatrag na sve ispod nje. Poduzetnici u niskomaržnim djelatnostima — preprodaja, logistika, webshopovi s teškim troškom robe, agencije koje provlače podizvođače — susreću tu stepenicu na veličini na kojoj je društvo još uvijek malo u svakom smislu koji je vlasniku važan.

Zato ovaj vodič drži oba slučaja na stolu umjesto da citira jednu naslovnu stopu. Ako ste ispod praga i namjeravate ostati, ciparski se argument mora graditi na nečemu drugom, a ne na stopi poreza na dobit. Ako se pragu približavate ili ste ga prešli, stopa poreza na dobit jest argument.

Što se dogodilo s prirezom i zašto je gotovo sve što ćete o njemu pročitati netočno?

Prirez porezu na dohodak više ne postoji. Stranica Porezne uprave o reformi bilježi da je ukinut od 1. siječnja 2024., pri čemu su porez na dohodak i prirez stopljeni u jedinstveno javno davanje. Umjesto njega, svaka jedinica lokalne samouprave sada odlukom predstavničkog tijela sama određuje stope poreza na dohodak, odluke se objavljuju u Narodnim novinama i donose se do kraja studenoga sa stupanjem na snagu 1. siječnja iduće godine. Ako jedinica ne donese ništa, primjenjuje se 20% odnosno 30%.

Sada dio koji promakne i pažljivim čitateljima. Rasponi uvedeni za 2024. zamijenjeni su godinu dana kasnije. NN 152/2024 prepisao je čl. 19.a u četiri razreda jedinica s užim gornjim granicama, na snazi od 1. siječnja 2025., a Porezna uprava danas objavljuje istu tablicu s četiri razreda.

Maksimumi koji i dalje kruže posvuda — 23,60% i 35,40% za Zagreb, uz razvrstavanje gradova prema broju stanovnika — opisuju tekst iz 2024. i nadiđeni su od 2025. Pomaknuo se i prag između dviju stopa te sada iznosi 60.000,00 eura godišnje porezne osnovice, dok osnovni osobni odbitak iznosi 600,00 eura mjesečno.

Iz toga slijede dva praktična zaključka. Prvo, ako negdje nađete brojku o hrvatskom porezu na dohodak koja ne dolazi iz Narodnih novina ili od Porezne uprave, pretpostavite da je zastarjela dok ne provjerite koju godinu opisuje; ovo se područje promijenilo dvaput u tri godine. Drugo, i korisnije za poduzetnika: lokalni element sada je unutar same stope, pa selidba iz Zagreba u jeftiniju općinu donosi najviše tri postotna boda, a na dividende ne donosi ništa. Dohodak od kapitala je ravnih 12% u cijeloj zemlji i nijedna lokalna odluka to ne mijenja.

Naplaćuje li Hrvatska izlazni porez kad društvo odlazi na Cipar?

Da, i točna adresa tog pravila je važna, jer za njega kruže tri različita broja članka. Izlazno oporezivanje je čl. 30.d Zakona o porezu na dobit, unesen s primjenom od 1. siječnja 2020.. Čl. 30.a je pravilo o ograničenju odbitka kamata. Čl. 31.b je izuzeće od poreza po odbitku za matična društva iz EU-a. Nijedan od njih nije izlazno oporezivanje, a plan izgrađen na pogrešnoj odredbi nije plan.

Čl. 30.d nalaže da se u poreznu osnovicu uključi razlika između tržišne i porezne knjigovodstvene vrijednosti imovine kod tri vrste premještanja — u vlastitu stalnu poslovnu jedinicu u inozemstvu, iz hrvatske stalne poslovne jedinice u inozemstvo i prijenosom poslovanja stalne poslovne jedinice u inozemstvo — kada time prestaje hrvatsko pravo oporezivanja. St. 2 zatim radi ono što je ovdje ključno: isti tretman vrijedi kad porezni obveznik prenese svoju poreznu rezidentnost u drugu državu članicu ili treću zemlju, osim za imovinu koja ostaje povezana s hrvatskom stalnom poslovnom jedinicom. Ta je iznimka cijela strategija ublažavanja u jednoj rečenici. Ostavite li stvarnu hrvatsku poslovnu jedinicu koja drži imovinu koju bi Hrvatska inače oporezovala na izlasku, ta je imovina izvan obveze; premjestite li sve, fikcija otuđenja pokriva cijeli portfelj.

St. 4 donosi izuzeća za imovinu koja se vraća u roku od dvanaest mjeseci, za financiranje vrijednosnih papira, za imovinu danu kao kolateral te za prijenose radi bonitetnih kapitalnih zahtjeva ili upravljanja likvidnošću. Pravo olakšanje je u st. 6, koji treba čitati polako, jer se redovito opisuje kao obročno plaćanje, a to nije: u osnovicu se kroz pet poreznih razdoblja uključuje iznos, traži se odgovarajuće jamstvo, a tijekom odgode obračunavaju se kamate. Dostupno je samo za prijenose u drugu državu članicu ili državu EGP-a s odgovarajućim sporazumom o uzajamnoj pomoći pri naplati — upravo zato ciparski smjer ispunjava uvjet, a smjer prema Dubaiju ne bi.

Hvataju li hrvatska pravila o kontroliranim inozemnim društvima ciparsko društvo?

Dok ste još hrvatski rezident — mogu. Režim kontroliranih inozemnih društava su čl. 30.b i čl. 30.c, uneseni kao poglavlje VII.a s primjenom od 1. siječnja 2019.: 30.b definira kontrolu i uključivanje, a 30.c izračun dobiti inozemnog društva i vašeg udjela u njoj. Raspon „30.b do 30.e", koji se pojavljuje u velikom dijelu sekundarne literature, jednostavno je pogrešan — 30.d je izlazno oporezivanje o kojem ste upravo čitali, a 30.e nadalje su pravila o hibridnim neusklađenostima iz druge direktive protiv izbjegavanja poreza.

Izlaz je u čl. 30.b st. 3 i to je test supstance, a ne test stope: nema uključivanja ako kontrolirano inozemno društvo obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i zgrada, što se potvrđuje relevantnim činjenicama i okolnostima. Ta rečenica opisuje obično operativno društvo. Ne opisuje registriranu adresu s poštanskim sandučićem i direktora koji potpisuje ono što mu stigne mailom.

Ovdje ciparski IP Box tiho pomaže umjesto da odmaže. Kvalificirani prihod od intelektualnog vlasništva oporezuje se po efektivnih 3% from tax year 2026, a nexus izračun tog režima nagrađuje razvoj koji stvarno obavlja ciparsko društvo — vlastitim ljudima i vlastitim ulaganjem. Supstanca koju morate izgraditi da biste obranili IP Box uglavnom je ista supstanca koja vas izvodi izvan čl. 30.b st. 3. Poduzetnici često pretpostavljaju da to dvoje vuče na suprotne strane, jer niska efektivna stopa izgleda kao točno ono što pravila o KID-u love. U ovoj kombinaciji vuku na istu stranu: stvarni razvojni tim, stvaran prostor, stvarne odluke, dokumentirano.

Vrijedi znati i za dva susjeda iz istog poglavlja. Čl. 30.a ograničava odbitak prekoračenih troškova zaduživanja na 30% EBITDA-e ili 3.000.000 eura, ovisno o tome što je više, što je važno ako se selidba financira zajmom povezane osobe. A hibridna pravila od 30.e nadalje koriste prag povezanosti od 50% umjesto 25% koji vrijedi za KID — detalj koji spotakne svakoga tko pretpostavi da jedan test pokriva cijelo poglavlje.

Kada zapravo prestajete biti hrvatski porezni rezident?

Kasnije nego onog dana kad uđete u avion, a pravilo nije ono koje se najčešće citira. Rezidentnost fizičkih osoba je u Općem poreznom zakonu čl. 43, i to sama za sebe: čl. 44 definira poduzetnika i gospodarsku djelatnost, čl. 45 stalnu poslovnu jedinicu, a često citirani par „čl. 43 i 44" miješa dva različita posla.

Čl. 43 st. 1 je zamka. Hrvatsko prebivalište imate ondje gdje imate stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine — a boravak u stanu nije obvezan. Ne pomaže to što u njega ne dolazite. Ne pomaže ni to što stoji prazan. Stan na obali koji nitko ne koristi je, prema slovu zakona, hrvatsko prebivalište. St. 3 zatim zatvara vrata: ako obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu, smatra se da ga ima u tuzemstvu. To može istisnuti samo razlučna klauzula iz ugovora, a ona traži da pokažete stalno mjesto stanovanja na Cipru ili, ako toga nema, ciparsko središte životnih interesa.

Uobičajeno boravište je st. 4 i počiva na neprekinutom ili vremenski povezanom boravku od najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine, pri čemu se prekidi do godine dana zanemaruju. Uočite konstrukciju: „u jednoj ili u dvije" znači da se dani mogu prelijevati preko kraja godine, pa odlazak sredinom godine ne donosi čist reset.

Postupovno, Porezna uprava traži Obrazac TI, upitnik za utvrđivanje promjene statusa iz rezidenta u nerezidenta, koji se podnosi uz zahtjev za brisanje iz registra poreznih obveznika, uz identifikacijske isprave, dokaz o prijavi boravišta u inozemstvu i potvrdu o rezidentnosti nadležnog tijela druge države, uz ovjereni prijevod dokumenata na stranom jeziku. Odgovore potvrđujete pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću, a pitanja pokrivaju boravke u zemlji i izvan nje, razloge odlaska i veze s obje strane. Uočite i ono što to nije: odjava prebivališta u MUP-u upravni je čin, a ne porezni, i sama po sebi ne okončava poreznu rezidentnost.

Može li Porezna uprava vaše ciparsko društvo tretirati kao hrvatsko?

Može, i to preko poluge koja s KID-om nema veze. Opći porezni zakon čl. 45 st. 2 t. 1 na prvom mjestu među stvarima koje čine stalnu poslovnu jedinicu navodi mjesto stvarne uprave. Ciparsko društvo čije se stvarne odluke donose u Hrvatskoj time Hrvatskoj daje domaći zahvat neovisno o čl. 30.b, i taj zahvat preživljava koliko god pažljivo bio složen dosje o supstanci.

Štiti vas nešto sasvim neglamurozno i praktično: uprava koja stvarno odlučuje umjesto da potvrđuje, sjednice održane i zapisnički zabilježene na otoku, ovlasti nad računima i materijalni troškovi odobreni ondje, ugovori koje pregovaraju ljudi koji su fizički prisutni i papirnati trag koji odgovara priči ako je netko pročita za tri godine. Naš vodič o nominalnim direktorima na Cipru pošteno govori gdje nominalni direktor pomaže, a gdje ne mijenja baš ništa — a vođenje ciparskog društva mailom iz Zagreba čvrsto je u drugoj kategoriji.

Što ugovor Hrvatska–Cipar zapravo daje poduzetniku?

Više nego što većina stranica uopće zna da postoji. Ugovor postoji: sporazum Hrvatske i Cipra o uklanjanju dvostrukog oporezivanja, potpisan u Luxembourgu 17. listopada 2023. i potvrđen u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori 12/2023, a tablica Porezne uprave navodi datum primjene 1. siječnja 2024.. Sadržaj napisan prije 2024. — a to je većina onoga što pretraga vrati — ugovor ili ignorira ili tvrdi da ga nema.

Domaće brojke su one iznova utvrđene u čl. 31 s primjenom od 1. siječnja 2024.. Obratite pozornost posebno na redak s dividendama: 10% domaće, 5% po ugovoru, a ugovorni članak ne postavlja ni najmanje razdoblje držanja ni prag sudjelovanja, pa je dostupan i na malom udjelu od prvoga dana.

Postoji i treći put za dividende. Čl. 31.b daje izuzeće po direktivi matica-kći kvalificiranom matičnom društvu koje udjel drži neprekidno 24 mjeseca, a NN 114/2023 dodao je mehanizam za slučaj koji svi zapravo imaju — kad tih 24 mjeseca još nisu navršena — dopuštajući isplatu bez poreza po odbitku ako obveznik dostavi odgovarajuće jamstvo. Zadržite li hrvatsko društvo kao ovisno društvo ispod nove ciparske matice, upravo ta odredba uređuje vaše prve dvije godine i vrijedi je pročitati prije prve dividende, a ne poslije nje.

Uz sve to idu dva upozorenja. Razlučna klauzula za fizičke osobe iz čl. 4 st. 2 standardna je ljestvica — stalno mjesto stanovanja, središte životnih interesa, uobičajeno boravište, državljanstvo, pa dogovor nadležnih tijela — i jedino ona može istisnuti pravilo iz OPZ čl. 43 st. 3 po kojem Hrvatska pobjeđuje. A čl. 28 je test glavne svrhe: pogodnost se uskraćuje ako je njezino ostvarenje bilo jedna od glavnih svrha aranžmana. Selidba čija je jedina priča stopa od 5% osporiva je po vlastitim mjerilima ugovora; selidba u kojoj se sele i ljudi, i klijenti, i rad — nije.

Što s dobiti koja već stoji u hrvatskom društvu?

To je pitanje vremena, a Hrvatska vam na njemu daje jedan stvaran poklon. Onih 12% na dividendu je konačno i bez neoporezivog dijela, ali isplate iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012. oslobođene su poreza na dohodak, dok se dobit iz razdoblja 2001.–2004. oporezuje s 12% kao iznimka od te iznimke. Društvo osnovano u dvijetisućitima koje je dobit zadržavalo umjesto isplaćivalo može tako imati neoporezivu isplatnu stazu u vlastitim rezervama — a redoslijed kojim se te rezerve oslobađaju prije, tijekom i nakon selidbe razgovor je koji treba obaviti s hrvatskim savjetnikom dok za njega još ima vremena.

Sliku osobne bilance dovršavaju dvije susjedne stope. Kamate i dobici od otuđenja financijske imovine oporezuju se po stopi od 12% i konačno su. I još jedan datum: onih 12% na dividendu i samo je proizvod reforme iz 2024. — do kraja 2023. stopa je bila 10% uvećana za prirez — pa svaka stranica koja i dalje opisuje „10% plus prirez" opisuje sustav kojeg više nema.

Oporezuje li Hrvatska imovinu i nasljedstvo i mijenja li odlazak išta?

Ne osobito, i manje nego zemlje s kojima se ovaj smjer obično uspoređuje. Hrvatska nema ni porez na neto bogatstvo ni opći porez na imovinu nigdje u objavljenom popisu poreznog sustava. Ni Cipar ne naplaćuje porez na neto bogatstvo ni porez na nasljedstvo, pa su na toj osi dvije zemlje blizu izjednačene i nitko ničemu ne bježi.

Ono što Hrvatska naplaćuje je porez na nasljedstva i darove od 4%, uz potpuno oslobođenje za bračnog druga, potomke i pretke u uspravnoj liniji te posvojenike i posvojitelje. Zahvaća gotovinu, tražbine, vrijednosne papire i pokretnine čija pojedinačna tržišna vrijednost prelazi 6.700 eura, a ne zahvaća nekretnine, koje idu pod porez na promet nekretnina od 3%. Iseljenje samo po sebi ne izvodi hrvatski dar izvan dosega: porez prati prebivalište nasljednika ili daroprimca, a ako oni nemaju hrvatsko prebivalište, prati prebivalište ostavitelja ili darovatelja.

Oko osobnog izlaznog poreza bit ćemo oprezni s formulacijom, jer je pošten odgovor oblik, a ne citat. Čl. 30.d je odredba poreza na dobit i ne doseže fizičke osobe, a u Općem poreznom zakonu nismo pronašli odredbu koja iseljeniku nameće fikciju otuđenja. Ali nijedna službena stranica ne kaže da osobnog izlaznog poreza nema — ovo je zaključak iz odsutnosti, a to nije isto što i citirana negacija. Tretirajte to kao razumnu radnu pretpostavku koju s hrvatskim savjetnikom treba provjeriti na vašoj strukturi imovine, osobito ako držite veliku nerealiziranu poziciju u dionicama.

Što se događa s hrvatskim doprinosima i mirovinom?

Doprinosi prestaju kad prestane osiguranje, a klin koji ostavljate iza sebe nije malen. Hrvatska naplaćuje mirovinski doprinos od 20% — odnosno 15% kad je osiguranik i u II. stupu, uz 5% za taj stup — te zdravstveno osiguranje od 16,5% na osnovicu. Isplata plaće iz hrvatskog društva zato je bitno skuplja od isplate dividende, što je jedan od razloga zašto se toliko planiranja hrvatskih vlasnika-direktora vrti oko isplata dobiti i dugačkog repa ograničenih neoporezivih primitaka.

Ono što ste već stekli ne gubi se. Hrvatska je unutar europske koordinacije sustava socijalne sigurnosti, a stav HZMO-a je izričit: zahtjev podnesen u jednoj državi članici smatra se podnesenim u svim državama u kojima imate razdoblja osiguranja; kad hrvatska razdoblja sama ne ispunjavaju uvjete, inozemna se zbrajaju za stjecanje prava, a hrvatska se mirovina zatim računa samo na hrvatskim razdobljima kao razmjerni dio; i starosna mirovina isplaćuje se bez obzira na to u kojoj državi ugovornici imate prebivalište. Vaš zapis u I. stupu ostaje sačuvan i prenosiv na Cipar; samo prestaje rasti.

Oko II. stupa nećemo nagađati. Individualni kapitalizirani račun i dalje postoji i pri umirovljenju se pretvara u mirovinu preko odabranog mirovinskog osiguravajućeg društva, ali može li trajni iseljenik taj saldo prenijeti ili podignuti prije mirovinske dobi nije obrađeno ni na jednoj službenoj stranici do koje smo došli — a to je upravo pitanje na kojem samouvjeren pogrešan odgovor nekoga stvarno stoji novca. Pitajte REGOS ili svoj fond izravno. Kad počnete raditi na Cipru, pravilo je da se osiguravate ondje gdje radite, pa se na direktora koji prima plaću iz ciparskog društva primjenjuju ciparsko socijalno osiguranje i GeSY.

2. dio: Što vam daje Cipar

Jednostavnija polovica — i ona koju gradimo u cijelosti.

Kako ciparska strana izgleda hrvatskom poduzetniku?

Ravnije i administrativno mnogo tiše. Jedna stopa poreza na dobit primjenjuje se na oporezivu dobit, bez razreda, bez praga prihoda i bez stope koja se mijenja zato što ste imali dobru godinu. Kvalificirani prihod od intelektualnog vlasništva spušta se na efektivnih 3% kroz IP Box. Porez na dohodak ide od 0% to €22,000 rising to 35% above €72,000, a dioničar koji na Cipru ima domicil — što hrvatski doseljenik nema — plaćao bi 5% on dividends from 2026 profits. Registracija za PDV obvezna je iznad prometa od €15,600, a opća stopa iznosi 19%.

Jedna stvar hrvatskog poduzetnika ne treba brinuti i vrijedi je imenovati, jer je pola konkurencije u ovom smjeru prodaje: valuta. Hrvatska je euro uvela 1. siječnja 2023., uz fiksni tečaj konverzije od 7,53450 kuna za jedan euro. Vi ste već u europodručju, već na jedinstvenom tržištu, već unutar sustava PDV-a EU-a. Nitko vam ne prodaje pristup koji već imate. Time se ciparski argument sužava na ono što stvarno jest — stopa, položaj vlasnika, IP Box i administrativno opterećenje — a uži pošten argument lakše je provjeriti od širokog.

Mehanika je razrađena u tekstovima Cyprus non-dom status i Cyprus tax benefits for foreigners, a računica na vašim brojkama je u kalkulatoru na vrhu ove stranice.

Kako hrvatski poduzetnik postaje ciparski porezni rezident?

Kroz brojanje 183 dana ili kroz pravilo od 60 dana, a drugo je od 2026. postalo lakše. Ostala su četiri uvjeta nakon što je peti removed from the 60-day rule: najmanje 60 dana na Cipru, ne više od 183 dana ni u jednoj drugoj pojedinačnoj državi, posao, zaposlenje ili funkcija u ciparskom poreznom rezidentu koji traje kroz godinu te stalni dom na Cipru u vlasništvu ili najmu. Nestao je uvjet „nije porezni rezident nigdje drugdje" — a to je u ovom smjeru neobično vrijedno, jer vas OPZ čl. 43 st. 1 preko stana može držati hrvatskim rezidentom dok se ciparska rezidentnost tek uspostavlja. Preklapajući zahtjevi sada idu na razlučnu klauzulu umjesto da vas odmah diskvalificiraju.

Funkcija iz trećeg uvjeta može biti direktorstvo u društvu koje ste upravo osnovali, pa osnivanje i predmet rezidentnosti idu usporedno, a ne jedno za drugim. Što se useljenja tiče, Hrvatska je država članica EU-a, pa vam kao građaninu Unije koji ostvaruje slobodu kretanja stoji na raspolaganju Yellow Slip — pogledajte the Yellow Slip explained i uslugu Yellow Slip. Brojanje dana i sama potvrda obrađeni su u tekstu the Cyprus 60-day rule.

Zašto ljudi biraju Cipar, a ne druge porezne oaze?

Zato što je to mjesto na kojem ljudi stvarno žele živjeti, što za većinu alternativa ne vrijedi — i zato što hrvatski poduzetnik, koji već ima euro i jedinstveno tržište, mora dobiti razloge izvan poreza teže nego itko drugi.

Nasilni kriminal ovdje je među najnižima u Europskoj uniji. Otok u praksi funkcionira na engleskom — ugovori, banke, profesionalne usluge, škole — što je za hrvatskog poduzetnika manja prilagodba nego što zvuči i mnogo manja od selidbe u zemlju koja radi isključivo na vlastitom jeziku. Ljudi iz cijelog svijeta već su ovdje, pa nitko nije jedini stranac u prostoriji. Poslovanje i nekretnine su u naletu. Administracija je otvorena prema onima koji žele trgovati i ne umata svaku transakciju u dozvolu. Namirnice — meso, voće, povrće — su pristupačne. I obala: usred ciparske zime još uvijek možete provesti popodne na plaži, a ljeta su ona zbog kojih ljudi prelijeću pola svijeta.

Sada hrvatski popis razloga za odlazak, konkretno i bez naduvavanja:

1. Stepenica na prihodu. Osam bodova poreza na dobit koji ovise o prometu, a ne o dobiti, najizobličenija je značajka hrvatskog sustava za uslužnu tvrtku koja raste, i dolazi točno na veličini na kojoj se ovo pitanje postavlja.
2. Zakonodavna nestabilnost. Zakon o porezu na dobit mijenjan je 2018., 2019., 2020., 2022., 2023. i 2025.; Pravilnik o porezu na dohodak mijenjan je opetovano od 2017., a samo izmjena iz prosinca 2025. prepisala je priloge JOPPD-a i pomaknula raspone šifri od 1. siječnja 2026. Uz visoku stopu se može planirati. Uz sustav koji se prepisuje svake godine ne može, i to je ono što ljude stvarno tjera van.
3. Klin na radu. Dvadeset posto iz osnovice i 16,5% zdravstvenog na osnovicu čini zapošljavanje samoga sebe skupim, a kompenzacijski rep ograničenih neoporezivih primitaka — nagrade za radne rezultate, jubilarne nagrade, potpora za novorođenče — više je površina za usklađivanje nego pogodnost. Vlasnik-direktor koji kroz njih optimizira bavi se knjigovodstvom, a ne poslom.
4. JOPPD. Mjesečno izvješćivanje o praktički svakoj isplati fizičkoj osobi trajni je trošak, a ne trošak postavljanja, i to je dio hrvatske godine za kojim nitko ne žali nakon odlaska.
5. Parafiskalni nameti. Članarina komori, turistička članarina, spomenička renta, šumski doprinos, vodne naknade — stvaran i često kritiziran dio hrvatske troškovne osnovice. Iznose ne ispisujemo, jer aktualne stope stoje izvan izvora iz kojih citiramo, ali vi već znate padaju li na vaš posao.

A ono u čemu je Hrvatska bolja, rečeno bez uvijanja: za stvarno malo društvo koje namjerava ostati malo, 10% plus 12% dobar je aranžman, planiranje nasljeđivanja unutar uže obitelji ne košta ništa, a starije društvo možda ima predtisućedvanaeste rezerve koje može isplatiti neoporezivo. Ako je to vaš položaj, poštena je preporuka ostati i ovu stranicu ponovno pročitati one godine kad se približite pragu.

Može li hrvatski webshop poslovati preko ciparskog društva?

Može — ali argument je drukčiji od onoga koji se u ovom nizu obično iznosi, i hrvatski čitatelj zaslužuje tu razliku. Hrvatska trgovina već je unutar sustava PDV-a EU-a, već na jedinstvenom tržištu i već može koristiti sustav jedinstvenog šaltera za prodaju potrošačima diljem Unije. Ciparsko društvo ne „vraća vaš webshop na jedinstveno tržište", jer ga vaš webshop nikad nije ni napustio. Tko vam tvrdi suprotno, prepisao je stranicu pisanu za prodavača izvan EU-a.

Ono što se stvarno mijenja jesu računica i količina posla. Webshop je klasičan niskomaržni profil koji rano dolazi do stepenice od 1.000.000 eura prihoda, pa trgovina koja je prijeđe plaća 18% na tanku maržu ondje gdje bi ciparsko društvo platilo 15% na istu maržu i ništa dodatno non-dom vlasniku. A knjigovodstvo je mjesto na kojem trgovine svih nacionalnosti zapinju: tisuće sitnih transakcija, više valuta, naknade platnih procesora i povrati te tretman PDV-a koji se mijenja po vrsti kupca i po državi. Sumlyjevi dodaci za Shopify i WooCommerce povlače narudžbe, povrate, naknade i isplate ravno u knjige s ispravnim šiframa, pa se prijava slaže iz prodaje kako nastaje umjesto da se rekonstruira iz izvoza u tjednu roka.

Dva izračunata primjera

Konzultantska tvrtka ispod praga: 150.000 eura dobiti na 600.000 eura prihoda. U Hrvatskoj društvo plaća 10%, dakle 15.000 eura, a vlasnik zatim 12% na isplaćenih 135.000 eura, dakle 16.200 eura — ukupno 31.200 eura ili 20,8% dobiti prije oporezivanja. Preko ciparskog društva u vlasništvu osnivača koji je stvarno postao ciparski porezni rezident i non-dom, društvo plaća 15%, dakle 22.500 eura, a vlasnik samo zdravstveni doprinos od 2,65% na isplaćenih 127.500 eura, oko 3.379 eura — ukupno oko 25.900 eura. Razlika je oko 5.300 eura godišnje. To je stvaran novac, ali sam po sebi nije dovoljan razlog da se preseli život. Na ovom profilu odluka bi trebala ovisiti o tome gdje želite živjeti i kako želite raditi.

Softverska tvrtka iznad praga: 300.000 eura dobiti na 1,3 milijuna eura prihoda. Hrvatska sada uzima 18%, dakle 54.000 eura, i 12% na isplaćenih 246.000 eura, dakle 29.520 eura — ukupno 83.520 eura ili 27,84% dobiti. Cipar uzima 15%, dakle 45.000 eura, a zdravstveni doprinos ograničen je gornjom granicom dohotka od €180,000 na 4.770 eura — ukupno oko 49.770 eura. Razlika je oko 33.750 eura svake godine, i to prije nego što se IP Box uopće uzme u obzir. Ako je znatan dio te dobiti kvalificirani prihod od intelektualnog vlasništva oporezovan po efektivnih 3%, razlika prestaje biti optimizacija i postaje najveća stavka plana.

Oba primjera pretpostavljaju punu isplatu, naslovne stope i vlasnika koji se stvarno preselio. Kalkulator na vrhu stranice modelira hrvatskih standardnih 18% i 12% na dividendu, dakle drugi slučaj; ako ste ispod praga iz čl. 28, koristite prvi i donesite svoje brojke na sastanak.

3. dio: Kako teče selidba

Od odluke do prvog računa ciparskog društva.

Kako selidba iz Hrvatske na Cipar izgleda iz mjeseca u mjesec?

Svaki je slučaj drukčiji, pa ovo čitajte kao oblik, a ne kao raspored.

• Prije nego što se išta pomakne — i tu počinjemo mi. Zajedno odlučujemo ostaje li hrvatski d.o.o. kao ovisno društvo ili seli, a hrvatskog savjetnika iz naše mreže stavljamo na izloženost po čl. 30.d na vašoj stvarnoj bilanci. On rješava stan i popisuje predtisućedvanaeste rezerve ako je društvo dovoljno staro da ih ima.
• 1. mjesec. Registriramo ciparsko društvo; knjige se otvaraju onog dana kad narudžba uđe. Pokrećemo predmet boravka i Yellow Slip. Ako se prenosi rezidentnost, mi upisujemo u kalendar rok od 8 dana i prethodnu obavijest od 30 dana ondje gdje su uključeni formalni postupci, da nijedan ne promakne.
• 1. do 3. mjesec. Mi vodimo ciparski PDV i VIES, prijave na socijalno osiguranje i prijave radnika te upis stvarnog vlasnika, i pokrećemo bankovni račun i platni promet u EU-u. Vi preuzimate direktorstvo koje drži pravilo od 60 dana.
• 3. do 6. mjesec. Vi iznajmljujete ili kupujete stalni dom koji pravilo od 60 dana traži, a mi vam kažemo što se priznaje. Vi selite stvarno odlučivanje na Cipar, a mi ga ondje zapisnički bilježimo. Supstancu iz čl. 30.b postavljamo prije nego što zatreba, a ne nakon što je osporena.
• 6. do 12. mjesec. Vaš hrvatski savjetnik podnosi Obrazac TI uz ciparsku potvrdu o rezidentnosti koju mi pribavimo. On rješava položaj po čl. 30.d i, ako se primjenjuje, koristi razdiobu na pet razdoblja uz jamstvo. Mi prvu dividendu izvodimo po ugovoru ili po čl. 31.b, a ne po domaćoj stopi.
• Druga godina nadalje. Mi držimo brojanje dana, zapisnike uprave i dosje o supstanci ažurnima. Jeftino ih je održavati, a skupo naknadno rekonstruirati.

Koje pogreške hrvatski poduzetnici stvarno rade?

Skupe su rijetko egzotične.

Citiranje stope od 10% uz promet od 1,2 milijuna eura, pa otkrivanje stepenice na godišnjoj prijavi umjesto u planu. Čitanje teksta iz 2023. i planiranje prireza kojeg više nema, ili teksta iz 2024. i planiranje zagrebačkih raspona koji su za 2025. smanjeni. Gradnja izlaznog plana na čl. 30.a ili čl. 31.b zato što je sekundarni izvor pokazao onamo umjesto na čl. 30.d. Propuštanje roka od 8 dana zato što je prijenos rezidentnosti djelovao kao privatna odluka, a ne kao događaj koji se prijavljuje. Zadržavanje stana na obali uz pretpostavku da je prazan stan neutralna imovina, dok čl. 43 st. 1 kaže da boravak nije obvezan. Odjava u MUP-u shvaćena kao kraj porezne rezidentnosti. Pretpostavka da ugovora nema, pa plaćanje domaćih 10% po odbitku na dividendu koju ugovor ograničava na 5%. Isplata predtisućedvanaestih rezervi pogrešnim redoslijedom i plaćanje 12% na novac koji je mogao izaći neoporezivo. I vođenje ciparskog društva s laptopa u Hrvatskoj dok ciparski direktor potpisuje ono što mu se pošalje, što je upravo obrazac zbog kojeg su čl. 30.b i OPZ čl. 45 i napisani.

4. dio: Tko obavlja posao

Sve ovo možete i sami. Ispod je što to košta.

Napravite sami — ili prepustite Sumlyju

Oba su puta legitimna i radije ćemo ih izložiti nego pretvarati se da postoji samo jedan. Sami znači obrasci i pristojbe Registra, sjedište koje sami nalazite, registracija za PDV i VIES, predujam poreza dvaput godišnje, godišnji financijski izvještaji i glavna knjiga koja preživi reviziju — sve to povrh selidbe kroz dvije države koju ionako već vodite. Sumlyjev put su tri objavljene cijene: osnivanje od €950 jednokratno, softver od €39 mjesečno i vlastiti Sumly certified bookkeeper za €390 mjesečno, uz knjige otvorene od nultog dana i svaku prijavu pripremljenu polje po polje.

Sam softver dovoljan je za vođenje društva, sjedili vi na Cipru ili još u Hrvatskoj: izdavanje računa, dvojno knjigovodstvo uz AI, žive bankovne veze preko otvorenog bankarstva, sve prijave PDV-a, VIES-a, predujma i poreza na dobit pripremljene polje po polje, živi izvještaji, ulazni sandučić dokumenata s vlastitom e-mail adresom, mobilno hvatanje računa koje se samo knjiži, izdavanje računa u više valuta, uloge u timu i AI asistent — uz obračun plaća za €15 po zaposleniku mjesečno, praćenje IP Boxa za €50 mjesečno, Projects za €10 mjesečno i dodatke za webshopove.

Sve iz kataloga dostupno je svakom klijentu: virtualna adresa s poštanskim pretincem, uključujući digitalno skeniranje pošte u nadzornu ploču gdje god bili; nominalni direktor i tajnik kad struktura to stvarno traži; Yellow Slip, koji vam je kao građaninu EU-a otvoren; porezna rezidentnost i non-dom za €750 po osobi; paket registracija koji pokriva PDV, socijalno osiguranje, radnike i stvarnog vlasnika; revizija preko Partner Auditors; dodaci za webshopove; bankarstvo i platni promet u EU-u; te mreža odvjetnika stručnjaka za složene selidbe.

Svaka od tih stavki je dodatak. Recite nam na sastanku što vam treba i dobit ćete jednu jasnu paketnu ponudu koja sve to pokriva — s IP Box zahtjevom ondje gdje pripada, jer je to složen stručni posao i upravo ono što treba pogledati zajedno s vama prije nego što itko izgovori cijenu.

Sumly, odvjetnički ured i klasični knjigovodstveni servis

Odvjetnički ured protiv Sumlyja — i što kad predmet postane složen

Sumly is cheaper and faster, and we work WITH lawyers, not against them. When a case gets too complicated for what Sumly handles directly, we simply connect you with the right expert in exactly the legal field you need help in, and everything gets done according to best practice, always. Either way, it starts the same place: contact us.

Hrvatska polovica ove selidbe pripada hrvatskom savjetniku i to ćemo ponavljati. Ciparska polovica je jedan partner i jedna nadzorna ploča — društvo, knjige, prijave i rezidentnost — na četiri objavljene cijene. To je ono što Sumly čini najboljim izborom za hrvatske poduzetnike koji osnivaju društvo i sele se na Cipar.

Zašto je Sumly najbolji knjigovodstveni sustav za ciparsko društvo?

Sumly is the best accounting software for a Cyprus limited company — because it is built for exactly one thing, Cyprus tax law: all 16 Cyprus VAT codes mapped to the official VAT return boxes, VIES and provisional tax native, not a localization. Tu tvrdnju branimo bilo gdje, a dokazi su u tablici ispod.

Dvije ciparske alternative koje će vam pokazati zovu se Cybooks i Balabook. Njihove bivše korisnike susrećemo svaki tjedan i ono što nam govore, uvijek iznova: tijekovi rada koji su jednostavno knjigovodstvo činili prekompliciranim, hrapavi rubovi i zastoji, podrška zbog koje se čekalo — neuredno iskustvo kojeg su se s olakšanjem riješili.

On every one of these checkable dimensions, Sumly leads. That is a factual comparison — not a matter of taste.

Bez uvijanja: najbolja podrška, najbolji knjigovodstveni softver, najbolji AI za knjigovodstvo, najbolji knjigovođa i najbolje cijene, uz sve to napravljeno tako da se stvarno može odraditi. Detalji su objavljeni u usporedbama Sumly vs Cybooks i Sumly vs Balabook, a za međunarodne alate koje možda već koristite Xero, QuickBooks i Sage.

O IP Boxu jedna rečenica zaslužuje ponavljanje: the IP Box is the largest single line in a Cyprus product company's tax position — and the easiest one to forfeit through bookkeeping that was never set up for it. Zahtjev počinje kao razgovor, a ne kao obrazac, što je još jedan razlog zašto sastanak ide prvi.

Što se događa kad nam se javite

Ne morate ništa unaprijed odlučiti, a papiri ne moraju biti sređeni.

1. Javite nam se Petnaest minuta. Čujemo čime se bavite i kažemo što se na vas odnosi.
2. Mi obavljamo posao Društvo, tajnik, adresa, knjigovodstvo, revizor, PDV i rezidentnost. Treba li odvjetnik, dovodimo ga.
3. Vi nastavljate dalje Jedna ploča, jedan kontakt, svaki rok pripremljen unaprijed.

Pitanja koja hrvatski poduzetnici stvarno postavljaju

Frequently asked

Je li Cipar jeftiniji od hrvatskog d.o.o.-a ako su prihodi ispod 1.000.000 eura?

Jedva, i to je pošteno reći prije nego što vam netko proda selidbu. Ispod praga iz čl. 28 Hrvatska uzima 10% poreza na dobit i 12% na dividendu, dakle 20,8% dobiti prije oporezivanja. Cipar uzima 15%, a dioničar koji stvarno postane ciparski porezni rezident i non-dom ne plaća ništa dodatno osim zdravstvenog doprinosa — otprilike 17%. Na 150.000 eura dobiti to je nekoliko tisuća eura godišnje, ne preokret. Iznad praga, gdje ste na 18% i 27,84% ukupno, razlika postaje ozbiljna.

Što točno aktivira stopu od 18%?

Prihod, ne dobit. Čl. 28 Zakona o porezu na dobit propisuje 10% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 1.000.000,00 eura, a 18% ako su veći, i tada se viša stopa primjenjuje na cijelu dobit, a ne na dio iznad praga. Tvrtka s niskom maržom i 1,1 milijuna eura prometa plaća 18% na tanku dobit; tvrtka s visokom maržom i 900.000 eura prometa plaća 10% na debelu. Taj prag pada točno na razini na kojoj poduzetnici počinju razmišljati o selidbi.

Plaća li se u Hrvatskoj još uvijek prirez?

Ne. Prirez porezu na dohodak ukinut je 1. siječnja 2024. i stopljen u jedinstveno javno davanje, a jedinice lokalne samouprave same određuju stope unutar zakonskih raspona. Gotovo sve napisano o hrvatskom porezu na dohodak prije 2024. na tome je zastarjelo — a zastario je i dobar dio onoga iz 2024., jer je NN 152/2024 raspone ponovno smanjio od 1. siječnja 2025. Dividende to nikad nije doticalo: dohodak od kapitala je ravnih 12% u cijeloj zemlji.

Ima li Hrvatska izlazni porez kad društvo odlazi na Cipar?

Ima, i to je čl. 30.d Zakona o porezu na dobit — nije čl. 30.a, koji je pravilo o ograničenju kamata, ni čl. 31.b, koji je izuzeće po direktivi matica-kći. Prijenos porezne rezidentnosti u inozemstvo tretira se kao otuđenje po tržišnoj vrijednosti, osim za imovinu koja ostaje povezana s hrvatskom stalnom poslovnom jedinicom. Budući da je Cipar država članica EU-a, iznos se uz odgovarajuće jamstvo može uključiti u osnovicu kroz pet poreznih razdoblja, uz obračun kamata.

Hvataju li hrvatska pravila o KID-u moje ciparsko društvo?

Mogu, dok ste još hrvatski rezident. Pravila su čl. 30.b i čl. 30.c — raspon 30.b do 30.e koji kruži internetom je netočan, jer je 30.d izlazno oporezivanje, a 30.e nadalje su pravila o hibridnim neusklađenostima. Izlaz je u čl. 30.b st. 3: nema uključivanja ako kontrolirano inozemno društvo obavlja znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću osoblja, opreme, imovine i zgrada. Ciparsko društvo sa stvarnim ljudima i stvarnim uredom je izvan pravila. Poštanski sandučić nije.

Kada zapravo prestajem biti hrvatski porezni rezident?

Prema Općem poreznom zakonu čl. 43, i samo čl. 43 — čl. 44 govori o poduzetniku, a čl. 45 o stalnoj poslovnoj jedinici. Kvaka je u st. 1: stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine daje vam hrvatsko prebivalište, a boravak u stanu nije obvezan. St. 3 zatim dvostruko prebivalište rješava u korist Hrvatske, pa ostaje samo ugovorna razlučna klauzula. Promjenu statusa utvrđuje Porezna uprava na Obrascu TI.

Postoji li ugovor između Hrvatske i Cipra?

Postoji, i dovoljno je nov da mnogi tekstovi još tvrde suprotno. Potpisan je u Luxembourgu 17. listopada 2023., potvrđen u Narodnim novinama – Međunarodni ugovori 12/2023, a tablica Porezne uprave navodi datum primjene 1. siječnja 2024. Dividende, kamate i autorske naknade ograničeni su na 5% bruto iznosa, bez razdoblja držanja i bez praga sudjelovanja na članku o dividendama.

Što s dobiti koja već stoji u hrvatskom društvu?

Nosi 12% konačnog poreza po odbitku pri isplati, uz jednu stvarno korisnu iznimku: isplate iz dobiti ostvarene do 29. veljače 2012. oslobođene su poreza na dohodak, a dobit iz razdoblja 2001.–2004. iznimka je od te iznimke i oporezuje se s 12%. Starije društvo tako može imati neoporezivu isplatnu stazu u vlastitoj bilanci, pa redoslijed oslobađanja rezervi vrijedi dogovoriti s hrvatskim savjetnikom prije nego što se išta pokrene.

Savjetuje li Sumly o hrvatskom porezu?

Ne. Sumly gradi i vodi ciparsku stranu — društvo, knjige od nultog dana, ciparski PDV, VIES, predujmove i prijavu poreza na dobit te predmet porezne rezidentnosti i non-dom statusa. Ova stranica iznosi objavljena hrvatska pravila da biste vidjeli oblik odluke, ali kako čl. 30.d ili OPZ čl. 43 padaju na vaše činjenice posao je hrvatskog savjetnika, a kad predmet to traži povezujemo vas s odvjetnicima stručnjacima iz naše mreže.

Za dalje

• Every country's route to Cyprus — vodič za odlazak odakle god krenuli
• How to register a company in Cyprus i what it costs
• Cyprus non-dom status — sedamnaestogodišnje izuzeće u detalje
• The Cyprus 60-day rule — brojanje dana i potvrda o rezidentnosti
• The Yellow Slip explained — put registracije za građane EU-a
• What changed in the 2026 Cyprus tax reform

Kalkulator na ovoj stranici koristi naslovne stope, pretpostavljeni godišnji povrat i punu isplatu dobiti, pa pokazuje oblik razlike, a ne vaš stvarni rezultat; modelira hrvatsku standardnu stopu od 18%, a ne stopu od 10% za malog obveznika. Hrvatske brojke navedene su za 2026., a ciparske se primjenjuju od porezne godine 2026. All Sumly prices exclude VAT, and government expenses on a formation are invoiced separately once your application is approved.